F'odor Glinka

On otettu Wikipedii-späi
F'odor Nikolajevič Glinka
Portriettu
Ammatti: runoilii, kirjailii
Rodivui: 8 (19) kezäkuudu 1786[1][2]
Roindukohtu: Sutoki-kylä
kanzalližus:
Kuoli: 11 (23) tuhukuudu 1880[1][2] (93 года) или 1880[3]
Kuolendukohtu: Tveri
Tuatto: Q120905502?
Ukko / akku: Avdotia Glinka[d][4][5]

F'odor Nikolajevič Glinka (8. (19). päivänny kezäkuudu vuonnu 1786, Sutoki-kylä, Smolenskoin aloveh – 11. (23). päivänny tuhukuudu vuonnu 1880, Tveri) – ven'alaine runoilii, kirjailii, kuului dekabristoin seuroih.

Vuozinnu 1805-1806 oli generualan M.A. Miloradovičan adjutantannu, otti ozua Austerlican bojuh.

Vuonnu 1808 päivänvalgien nähtih Glinkan kirjutukset voinumatkois (1805-1806) nimel ”Ven'an oficieran kirjazii Polšas, Avstries da Vengries”.

Vuonnu 1812 uvvessah lähti armieh Miloradovičan adjutantannu da oli voinumatkas vuvven 1814 loppussah. Ven'ale tulduu, piästi ilmoile ”Ven'an oficieran kirjazii” -jatkokniigan (vuozinnu 1815-1816). Sie oldih kirjutukset vuvven 1812 Ižänmuallizes voinas (8-ozaine kniigu). Vuozinnu 1813-1814 oli ulgomuanmatkois Ruskien armien kel.

Häi kuului dekabristoin peittoseuroih, myöhembi yhtes M.F.Orlovan da A.N.Muravjovan kel perusti Ven'an literatuuran ystävien vällän yhtevyksen.

Glinkua otettih da pandih kiini Petropavlovskoin linnah vuonnu 1826 kevätkuun 11. päivänny. Piästettih välläle vuonnu 1826 kezäkuun 15.päivänny, eroitettih voinusluužbaspäi da karkoitettih Petroskoih, kus F'odor Glinka rubei ruadamah Anuksen gubernien johtokunnan nevvonandajannu. Oman toimindan ližäkse häi tutki Anuksen guberniedu, karjalazien elaigua, luonduo. Hänen muantiijonkiinnostuksen tuloksekse tuli suuri runotevos. Glinka oli enzimäine, ken kiändi ven'akse Kalevala-eeposan. Häi kirjutti sežo kaksi suurdu runotevostu, kudamien joukos oldih Karjalan meččien neidine da Karjal.

Vuonnu 1830 Glinkua siirrettih Tverih, kus häi nai Avdotja Pavlovna Goleniščeva-Kutuzovas (1795-1863). Muantiedoseuran käskyn mugah Glinka ruadoi ennevahnallizien kalmumättähien tutkimusruadoloi Valdain lähäl. Hänen tutkimustevos sai Muantiedoseuran palkindon.

Vuonnu 1835 F'odor Glinka jätti oman virran da rubei elämäh Moskovas.

  1. 1,0 1,1 Глинка // Краткая литературная энциклопедия. Том 2, 1964Москва: Большая российская энциклопедия, 1964. — Т. 2.
  2. 2,0 2,1 Bibliothèque nationale de France идентификатор BNF Проверено 10 октября 2015.
  3. Library of the World's Best Literature — 1897.
  4. Михаил Николаевич Мазаев Глинка, Федор Николаевич // Энциклопедический словарь Брокгауза и Ефрона. Том VIIIа, 1893СПб: Брокгауз — Ефрон, 1893. — Т. VIIIа.
  5. Глинка, Авдотья Павловна // Энциклопедический словарь Брокгауза и Ефрона. Том VIIIа, 1893СПб: Брокгауз — Ефрон, 1893. — Т. VIIIа.