Karjalan tazavaldu
Koordinuatat: 63°49′ p. l. 33°00′ pn. p. / 63.817° p. l. 33.000° pn. p. (G) (O){{#coordinates:}}: sivulla ei voi olla kuin yksi ensisijainen koordinaattimerkintä
Karjalan tazavaldu libo Karjal (ven. Респу́блика Каре́лия, Respublika Karelija) on avtonoumine tazavaldu Ven'an luodehpuoles. Tazavallan piälikönny (halličuksen johtajannu) ruadau Artur Parfenčikov.
Karjalan tazavallan muantiijot
[kohenda | kohenda tekstu]Karjalan tazavaldu sijoitahes Ven'an luodehpuoles da kuuluu Ven'an Federatsien luodehfederualizeh piirikundah. Pohjazes sen rajannu on Murmanskan aloveh, suves — Leningruadan da Vologdan alovehet, päivännouzus — Arhangelin aloveh. Koillizes Karjalan tazavaldu rajoittuu Vienanmereh. Päivänlaskupuoles Karjalal on 798 km rajua Suomenke.
Karjalan tazavallan piduhus pohjazespäi suveh on 660 km., levevys — 424 km. Korgevin kohtu on Nuoruzen mägi — 576,7 metrii. Karjalan piälinnaspäi, Petroskoispäi, loittozus Moskovassah on 925 km., Piiterissäh — 401 km., Murmanskassah — 1050 km. da Helsingissäh — 703 km.
Karjalan tazavallan pinduala on 180,500 nellikkökilometrii, se on 1,06% Ven’an Federatsien pindualas da läs puolet Suomen pindualas. Enäm puoldu Karjalan tazavallan alovehes on meččiä. Nelläs vuitti on vienvallas, viijendes suodu. Niittymuadu on vaigu 1% pindualas.
Karjala sijoittuu 60-70 pohjazen levevyspiirilöin välil. Tazavallan ilmastoh vaikutetah Arktiekku da Pohjas-Atlantiekku. Talvel keskilämbötila on -13 °C, kezäl +14–16 °C. Pohjas- da Suvi-Karjalas vuvven vihmumiäry vaihteleh 450 da 740 millimetrien välil. Keskimiäräine ilmanpaino Karjalas on 748–758 elohobjumillimetrii.
Suurimat eländykohtat
[kohenda | kohenda tekstu]| Linnu libo kohtu | Nimi kirillizil kirjaimil, ven’akse | Piiri | Eläjii (2010) |
|---|---|---|---|
| Petroskoi | Петрозаводск, Petrozavodsk | Petroskoi | 263 540 |
| Kondupohju | Кондопога, Kondopoga | Kondupohjan piiri | 32 978 |
| Segežu | Сегежа, Segeža | Segežan piiri | 29 660 |
| Kostamuš | Костомукша, Kostomukša | Kostamuksen linnupiiri | 28 433 |
| Sortaval | Сортавала, Sortavala | Sortavalan piiri | 19 215 |
| Karhumägi | Медвежьегорск, Medvežjegorsk | Karhumäin piiri | 15 536 |
| Kemi | Кемь, Kem | Kemin piiri | 13 061 |
| Pitkyrandu | Питкяранта, Pitkäranta | Pitkänrannan piiri | 11 484 |
| Belomorsku | Беломорск, Belomorsk | Belomorskan piiri | 11 217 |
| Suojärvi | Суоярви, Suojarvi | Suojärven piiri | 9 763 |
| Puudogu | Пудож, Pudož | Puudogan piiri | 9 698 |
| Anuksenlinnu | Олонец, Olonets | Anuksen kanzalline piiri | 9 060 |
| Vojačču | Надвоицы, Nadvoitsy | Segežan piiri | 8 380 |
| Lahdenpohju | Лахденпохья, Lahdenpohja | Lahdenpohjan piiri | 7 818 |
| Louhi | Лоухи, Louhi | Louhen piiri | 4 778 |
| Pinduši | Пиндуши, Pinduši | Karhumäin piiri | 4 599 |
| Uhtua (Kalevala) | Калевала, Kalevala | Kalevalan kanzalline piiri | 4 529 |
| Priäžy | Пряжа, Prjaža | Priäžän kanzalline piiri | 3 675 |
| Mujejärvi | Муезерский, Mujezerski | Mujehjärven piiri | 3 328 |
| Värtsilä | Вяртсиля, Vjartsilja | Sortavalan piiri | 3 081 |
| Čuuppu | Чупа, Tšupa | Louhen piiri | 2 923 |
| Helylä | Хелюля, Heljulja | Sortavalan piiri | 2 793 |
| Poventsa | Повенец, Povenets | Karhumäin piiri | 2 209 |
| Piäjärvi | Пяозёрский, Pjaozerski | Louhen piiri | 2 099 |